Vesti
04. 03. 2015
MEDIJI GUBE KREDIBILITET
Mediji u Srbiji zavise od oglašivača i sve manje rade u javnom interesu zbog čega je ugrožen i njihov kredibilitet kod građana, ocenili su danas učesnici debate na Kopaonik biznis forumu, na panelu posvećenom ulozi medija u reformama.
Glavni i odgovorni urednik NIN Milan Ćulibrk ocenio je da mediji ne rade dobar posao, jer ne treba da budu partneri vlasti, već da upiru prstu "tamo gde najviše boli".
Onih koji tapšu po rameni ima koliko hoćete. Mi smo došli do prelomne tačke, ocenio je Ćulibrk.
Zašto je problem da kažu da je dogovoreno da struja poskupi, zašto se igramo? Vlada treba da prelomi i ljudima otvoreno kaže, rekao je on i ukazao da to još nije učinjeno i da ozbiljne teme nikoga ne interesuju.
Predsednik Upravnog odbora Asocijacije medija Zoran Sekulić ukazao je na to da prvi put postoji definisan javni interes, a većina medije ne radi u javnom interesu.
Naši mediji, u većini, se rukovode interesima političkih, finansijskih centara i ličnim interesima i ne rukovode se ni u približnoj meri javnim interesom, rekao je Sekulić.
Sekulić je rekao da su mediji u šestoj godini ozbiljne krize, a što je veća kriza u medijima, to je manje javnog intersa.
Čak i ono što se naziva mejnstrim medijima ponaša se tako da se od reformi ne prave tiraži i da se na reformama ne prave rejtinzi, rekao je Sekulić.
Svesno se upuštaju, ocenio je Sekulič, ne samo iz rizika politike, već finansijskih interesa u operacije koje odvlače pažnju prećutne pogodbe sa centrima moći da se bave marginalnim temama.
Sekulić je rekao da je Srbija od devedesetih godina izgubila dve generacije novinara i da dolaze ljudi sa gomilom nepotrebnog znanja, bez praktičnih veština.
On je podstio da je Asocijacija medija poslovno udruženje 25 novinskih kuća, sa stotinjak štampanih i elektronskih izdanja koja pokušava da podrži samoregulaciju i kodeks.
Mediji dramatično gube kredibilitet i nisu svesni toga. Dok otkrijemo šta je javni interes, javnost će potpuno da izgubi poverenje u medije, upozorio je Sekulić.
Mi pričamo o zemlji sa 12 dnevnih novina, a štampu kupuje manje od 10 odsto populacije. Udeo štampanih medija opada u reklamnom kolaču, a taj kolač je manji za 25, 30 odsto u proteklih nekoliko godina, upozorio je Sekulić.
Nema komentara.