Vesti
20. 01. 2015
SRBIJA U MINUSU I 2015.
Svetska banka je u svom redovnom izveštaju procenila da će, od šest zemalja Jugoistočne Evrope, Srbija u 2015. jedina imati negativan ekonomski rast od 0,5 odsto, dok će prosek regiona biti 1,3 odsto u plusu.
Srbija je u 2014. godini imala negativnu stopu rasta od dva odsto, a jedan od glavnih razloga za to su bile poplave, koje su uticale na smenjenje proizvodnje struje i šteta od njih je oko pet odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), rekla je regionalni ekonomista Svetske banke Galina Vinselete.
Izveštaj Svetske banke obuhvatio je šest zemalja regiona - Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Makedoniju, Albaniju i Kosovo - a Srbija je jedina među njima imala negativan rast u prošloj godini, a tako će biti i ove godine.
Vinselete je istakla da je, pored poplava, na negativan rast uticalo smanjenje izvoza Srbije, smanjenje domaće potrošnje i državnih investicija, veliki procenat nenaplativih kredita, koji je iznad 20 odsto, kao i slaba zaposlenost.
Glavni ekonomista Svetske banke za Srbiju Lazar Šestović ocenio je da postoje mogućnosti da se Srbija vrati na putanju na kojoj je bila pre ekonomske krize 2009. godine i da tome može da pomogne proces privatizacije društvenih preduzeća, koji je u toku.
Govoreći o recesiji srpske ekonomije u protekloj godini, on je ukazao da su u drugoj polovini 2014. sve komponente BDP bile negativne, jer je industrijska proizvodnja zabeležila veliki pad, prvi put pad je ostvaren i u sektoru usluga, a čak je i izvoz počeo da opada.
Porast poljoprivredne proizvodnje, koji je uticao na povećanje BDP, nije bio dovoljan da se smanji negativan ukupni rast.
Kao glavne razloge za pad izvoza Šestović je naveo smanjenje proizvodnje kragujevačkog Fijata i Elektroprivrede Srbije, jer je zbog poplava proizvodnja struje smanjena, pa je čak morala i da se uvozi.
Na smanjenje izvoza je, dodao je on, uticalo i to što su društvena i javna preduzeća koja treba da budu privatizovana, poput Petrohemije i RTB Bor, smanjila proizvodnju.
Fiskalni deficit Srbije je u prošloj godini bio 7,8 odsto, javni dug veći od 70 odsto BDP, a negatiovno je uticalo i to što su doznake iz inostranstva smanjene za više od 12 odsto, napomenuo je Šestović.
On je naglasio i da je u drugoj polovini godine značajno povećan pritisak na dinar, pa je NBS morala da interveniše i devizne rezerve su smanjene za 2,1 milijardu evra, od čega je 1,6 milijardi otišlo na odbranu vrednosti dinara na međubankarskom tržištu.
Nema komentara.