Pošalji prijatelju

Komentari i analize

16. 03. 2015

MEDIJI NEDOVOLJNO SLOBODNI

Mediji u Srbiji nisu slobodni u meri primerenoj za savremenu evropsku državu i društvo, niti za ovde već jednom dostignuti nivo medijskih sloboda, navodi se u redovnom godišnjem izveštaju Zaštitnika građana Saše Jankovića za 2014. godinu.

Postupci nosilaca vlasti i okolnosti na medijskom tržištu pogoduju autocenzuri ili tendencioznom, navijačkom izveštavanju usled koga trpi Ustavom zagarantovano pravo građana da budu istinito, potpuno i blagovremeno obaveštavani o pitanjima od javnog značaja, smatra Zaštitnik.

Kritičko izveštavanje je tokom 2014. godine označavano kao "subverzivna", nečasna protivdržavna aktivnost koja koči reforme, napredak Srbije i mir i blagostanje njenih građana, podseća on u izveštaju objavljenom na sajtu Zaštitnika građana.

U izveštaju se ocenjuje da je autocenzura zahvatila medijski prostor jer oni koji pišu ili objavljuju kritičke tekstove bivaju sa visokih državnih mesta proglašeni za stranog ili tajkunskog plaćenika, unutrašnjeg neprijatelja, domaćeg izdajnika, "preplaćenika" "opoziciju"…

Posle toga obično usledi kraći ili duži linč u pojedinim medijima, sa veoma konkretnim posledicama po privatni život tih ljudi, navodi se u izveštaju koji je 15. marta predat u skupštinsku proceduru.

U isto vreme listovi ili mediji koji objavljuju kritičke misli ili činjenične tvrdnje koje protivreče vladajućoj retorici osnovano strahuju od povlačenja oglašivača, čiji novac je ključan za opstanak većine, ako ne i svih na medijskom tržištu Srbije.

Nije neuobičajeno, konstatuje Zaštitnik, da najviši predstavnici vlasti na pitanja koja im se ne sviđaju odgovore ličnim diskvalifikacijama i aluzijama na navodne skrivene motive novinara ili medijske kuće.

Primer je konferencija za štampu održana 8. oktobra 2014. godine na kojoj je na legitimna pitanja novinarke predsednik Vlade umesto odgovora izneo niz optužbi o političkoj i interesnoj neobjektivnosti novinarke lično i lista za koji radi, ukazao je Janković.

Mehanizmi samoregulacije (novinarska udruženja, Savet za štampu…) nedovoljno su snažni, a njihove odluke ne dobijaju vidljivost ili budu proglašene politizovanim, pristrasnim, nestručnim, čime im se potkopava autoritet među najširim slojevima društva.

novinarka Ivana Šanjević (FoNet), foto Medija centar

Nema komentara.