Pošalji prijatelju

Komentari i analize

03. 05. 2015

VEOMA RAŠIRENA DISKRIMINACIJA

Diskriminacija je u Srbiji i dalje veoma raširena pojava, a odgovornost za položaj manjine snosi većina, poručila je u intervjuu FoNetu Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Nevena Petrušić, koja 5. maja završava svoj petogodišnji mandat na toj funkciji, ukazujući da bi bilo vrlo loše kada bi se u radu Kancelarije Poverenika osetio diskontinuitet.

Društveni prostor u Srbiji obeležavaju tolerancija, razumevanje, uvažavanje, ocenila je Petrušić, ali moramo biti svesni da među nama postoje mnogi koji imaju diskriminatorne stavove bazirane na stereotipima i predrasudama prema pojedinim manjinskim grupama.

Uprkos tome što imamo dobre zakone, koji su skladu sa evropskim standardima, objasnila je ona, ne možemo reći da se mnogo toga do sada učinilo kako bi se diskriminacija efikasnije suzbijala.

Moglo bi se reći da je i rad naše institucije početak organizovane borbe protiv diskriminacije koja mora uključiti sve društvene aktere, dodala je Petrušić.

Prema njenom iskustvu u proteklih pet godina, pritužbe koje stižu odnose se na diskriminaciju zasnovanu na nacionalnosti i etničkoj pripadnosti, među kojima dominiraju pritužbe koje se tiču diskriminacije Roma i Bošnjaka.

Dosta je i pritužbi koje se odnose na diskriminaciju osoba sa invaliditetom, žena, starijih i siromašnih osoba, napomenula je Petrušić.

Broj predmeta na kojima je Poverenica radila iz godine u godinu bio je sve veći, pa je tako od 2010. godine do 15. aprila 2015. godine ukupan broj predmeta bio 3.101, među kojima pritužbi 2.481, preporuka mera 543, upozorenja 29 i 13 tužbi.

Dato je i 15 mišljenja na nacrte akata, podneto 11n prekršajnih prijava, bilo je šest predloga Ustavnom sudu Srbije.

Pri tome, od ukupnog broja predmeta, u 23,1 odsto slučajeva nije bilo diskriminacije, pokazuju podaci Kancelarije Poverenice za zaštitu ravnopravnosti.

Kada smo napravili analize šta je sa krivičnim prijavama koje smo podnosili, uočene su negativne pojave, među kojima je i poslednji slučaj da se nije imalo saznanja o tome da su širom Srbije deljeni leci koji izazivaju mržnju i nacionalnu netrpeljivost, napomenula je Petrušić.

To je znala čitava javnost Srbije, ali je nama rečeno da nije bilo saznanja o tome ko je to radio, dodala je ona i poručila da je na državnim organima da pronađu ko su izvršioci ovoga dela.

Ni sudski postupci nisu bili efikasni, ocenila je Petrušić, jer je bilo slučajeva da se prekršajni postupci obustave zato što je došlo do zasterelosti.

novinarka Ivana Šanjević (FoNet), foto Aleksandar Levajković (FoNet)

Nema komentara.